Hrana i zdravlje

Od sada prženo i pečeno dozvoljeno

Pečena i pržena hrana omiljena je u mnogim kuhinjama sveta, a posebno zapadnim.Razlog je primamljiv izgled i ukus takve hrane. Većina ljudi će se pre opredeliti za lepo zapečenu, zlatno žutu šniclu, koja osim toga i zanosno miriše, nego za bareno meso iz rinflajša bledo sivkasto braon boje, nedefinisanog mirisa. Takođe u pekari biramo lepo zapečeni hrskavi hleb, a ne onaj bledunjavi. Pekare kojih ima sve više, izdaleka najavljuju svoje prisustvo, intenzivnim, privlačnim mirisom sveže ispečenog peciva i kolača. Read More

Pesak za filtrtiranje vode

Jedna od najnovijih metoda razvijena na Rais univerzitetu u Njujorku, vrlo je jednostavna, ali efikasna. Filter za vodu sastoji se od mešavina peska i grafitnih oksida. Sam pesak ima veliku filtracionu moć, ali ona se ne odnosi na mehaničke zagađivače u vidu čestica. Mađutim, dodatkom grafit oksida (karbon oksida) dodaje se i hemijski element tako da ovakav filter eleiminiše većinu opasnih materija u vodi. Read More

Srebrna kašičica za bebe

Nekada se na dvorovoma jelo srebrnim priborom i pilo iz srebrnih čaša. Takođe se hrana služila iz srebrnih činija. Danas je srebro zamenjeno nerđajućim čelikom za escajg, a porcelanskim i staklom za tanjire, činije, čaše i šolje. Razlog je naravno praktične prirode, a to je lakše održavanje. Read More

Gojaznost kod dece

Problem gojaznosti sve češće se javlja i kod dece. Moderan način života i sveprisutnost brze hrane u velikoj meri pospešuju ovaj problem. Bzn način života kojim živi većina roditelja danas, navodi ih da oni sve češće svojoj deci dozvoljavaju da jedu brzu hranu bogatu mastima i šećerima. Ova vrsta hrane u kombinaciji sa sedenjem u kući, najčešće ispred kompjutera ili televizora značajno su doprinela činjenici da sve češće viđamo gojaznu decu. Read More

Brza hrana – da ili ne

Prosečnoj odrasloj osobi potrebno je 2000-3000 kalorija dnevno. Standardna porcija fast fooda(sendwich, pljeskavica ili pizza) sadrži oko 600 kalorija, tako da energetski to nije problem, ali te kalorije oraganizam ne može efikasno da upotrebi, zato što su to takozvane prazne kalorije, jer potiču pretežno od zasićenih masti . Takav obrok je pun soli i začina što metabolizam čoveka nepotrebno opterećuje, a ne daje mu optimalnu kombinaciju energetskih, gradivnih i zaštitnih materija. Energetske materije treba da potiču iz nezasićenih masti i u tom slučaju organizam brzo dobija energiju i nije zatrpan mastima koje treba da preradi, a one mu pritom nisu korisne. Read More

Srećna veza kao dijeta

Prema nedavno objavljenim istraživanjima sprovedenim na preko 3000 osoba ženskog pola utvrđeno je da žene na početku veze izgube oko 4 kilograma, jer je to period u kome one žele da izgledaju najbolje što mogu. Kako vreme odmiče i kako veza postaje stabilnija utvrđeno je da se žene opuštaju i u tom periodu dobijaju 5-6 kilograma. Takođe, pred venčanje žene ponovo u proseku gube do 5 kilograma. Nakom venčanja, dolazi trudnoća kada se telo žene prirodno menja i širi i posle toga se ona uglavnom posvećuje detetu, dok sebe gotovo potpuno zanemaruje. Read More

Mast je zdrava i potrebna

Mnogobrojni saveti o izbegavanju masnoća, kao i masti životinjskog porekla bombarduju naš razum iz svih mogućih medija, televizije, Interneta i časopisa. Naravno, to je tačno, ali za prekomerno i nerazumno unošenje masne hrane u organizam, posebno one koja sadrži transmasne kiseline(hidrogenizovane masti) prisutne u svim industrijskim proizvodima, od mleka i mlečnih proizvoda, preko margarina i sireva , do testa, peciva i grickalica, kao i raznih vrsta jestivog ulja, koje je danas nezaobilazno u pripremanju hrane, a pored soli je i glavni sastojak mnogih konzervisanih proizvoda.Read More

Kakao, glavni sastojak svima omiljene čokolade

Zrnasti plod plemenite biljke kakaovol, mleven u prah poznat je širom palnete , a potiče iz Srednje Amerike. Koristili su ga još drevni narodi, Maje i Asteci nudeći ga svojim bogovima. Kakao je stigao u Evropu 1525. godine kao Kortesov poklon španskom kralju odakle se ubrzo raširio po celom kontinentu kao omiljena poslastica na dvorovima. Read More

Paradajz protiv holesterola

Likopen, sastojak paradaiza, lubenice, grejpfruta i papaje, izgleda da je jednako uspešan u borbi protiv lošeg holesterola kao statini, lekovi koji se prepisuju osobama sa povišenim vrednostima lošeg holesterola (LDL) u krvi. Likopen kao i statini snižavaju LDL za oko 10% pokazala je opsežna studija australijskih lekara i stručnjaka. Da bi se postigao ovaj efekat potrbno je uneti oko 25mg likopena dnevno što je zapravo količina od 100ml paradajz pirea ili 300mg paradajz soka. Read More

Ishrana jednog sportiste

Treba jesti umereno, lakšu hranu koja se brzo vari, i izbegavati hranu 2 do 3 sata pre treninga ili takmičenja. Tog dana uzeti samo jedan obrok. Na ovaj način postiže se bolje zdravstveno stanje sportiste, a takmičarske sposobnosti se povećavaju. Read More