Regionalna kulturna tradicija – Bačka

U mnogim našim krajevima neguju se drevni običaji pripremanja prerađevina od svinjskog mesa u domaćoj radinosti. Domaće sušeno meso spremano po tradicionalnim receptima uvek nađe svoj put prema potrošačima zato što je kvalitetnije i ukusnije od industrijski pripremanog sušenog mesa. Savremena prehrambena tehnologija i pored svih prednosti koje ima nikad nije dostigla kvalitet domaće proizvodnje. Danas mnogi privatnici, kao i mnoge fabrike za preradu mesa pokušavaju da dostignu vrhunski kvalitet koji ima njeguški pršut, ali samo nekolicini to i uspeva. Tajna je verovatno u recepturi koja se od starina ljubomorno čuva i prenosi samo sa kolena na koleno. Veštinu trajnog konzervisanja suhomesnatih proizvoda dobro savladaju uglavnom oni koji odrastaju gledajući i učestvujući u čitavoj proceduri.

Posebno su interesantna i lepa druženja prilikom pripreme mesa za sušenje. To su svečani dani kada više ljudi priprema meso, a uvek ima i kubicera, koji samo gledaju, degustiraju i ćaskaju, ali bez njih ceo dodgađaj ne bi bio toliko zanimljiv. Počinje se uglavnom u rano jutro klanjem svinja, uglavnom tovljenika koje imaju i do 150 kilograma. Sledi obrada mesa, mlevenje i priprema začina za prerađevine poput kulena, kobasica, hurke, švargle. Tu je i nezaobilazna šunka, zatim slaninica, čvarci, kavurmica i još obilje, što nama poznatih, to i manje poznatih mesnih đakonija.

Šunka i pršuta moraju izvesno vreme da odstoje u salamuri, pa se tek onda suše i stavljaju u pušnicu, da bi dobile onu karakterističnu privlačnu aromu, a prerađevine od mlevenog mesa odmah idu u pušnicu na dimljenje nakon čega se još izvesno vreme drže na svetlom mestu dok potpuno ne „sazre“.

Vrlo je važno pravilno odrediti odnos mesa i začina i dobro odabrati vrstu i proporciju začina koji se dodaju. Takođe je dobro svinjskom mesu dodati i malo junetine. Od začina se pored soli i paprike koriste još beli i crni luk, biber i drugi začini prema ukusu.

Osim ukusne mesne zimnice prerađevine su često i dobar povod za organizovanje zabava, prodajnih manifestacija, kao i pršutijada, slaninijada, kobasicijada na kojima se uz dobar zalogaj može opustiti i zabaviti uz muziku.

Jelena

Leave a Reply